piše: Dejan Grujić
Od danas počinje nova godina. Zaista, posle spajanja praznika neki su imali sreću da odmaraju desetak dana. Mali, pravi, slatki zimski odmor. Od danas će sve profunkcionisati, svi će krenuti put radnih mesta pod uslovom da im ih je neko sačuvao. Ako se uzme u obzir da su neki čekali da se prošla godina završi što pre, evo, ova nova obećava. Sportisti nas oduševljaju, ponavlja se ono na šta smo navikli. Beograd je centar sportske Evrope, a Srbija započinje svoj vaterpolo proboj ka vrhu. Dovoljno za ohrabrenje je to što smo pobedili Hrvatsku, na redu je Malta. Novak je osvojio svoju prvu titulu i to je znak da ga i ove godine može pratiti pobednički niz, na koji nas je i navikao. Odbojkaši su izgubili kartu za Rio, ali dešava se. Ne da bog sve. Ovo će biti godina brojnih izazova, ako zanemarimo sport. Prestupna je, a prema nekim verovanjima, to su veoma ćudljive godine. U njima se ili plaćaju stari dugovi, ili se razrešava ono šta je zavezano. Srbija se, opet mora suočiti sa brojnim izazovima. Od zavezane i sputane, treba da se nekako uzdigne i široko raširi krila. Ali… Kao da nam se, opet, ne da. Iz komšiluka stižu neke čudne vibracije, blago rečeno. Opet se neko igra. U stvari, ako se malo analitički zagledamo u prošlost, oduvek je to bilo zabibereno od strane svetskih moćnika. Kao da smo se malo razmahali pa neko jak i moćan pokušava da nas vrati u glib iz kojeg smo počeli da se izvlačimo. Uostalom, čemu priče o datumima, jubilejima, oružju ili napetost zbog skrnavljenja verskih objekata? Šta će nam to? Pokušaji da se isprovocira tradicionalno tanak srpski živac moraju da budu osujećeni mudrošću i strpljenjem. Nikako drugačije. Očekuju nas pregovori, razgovori, dogovori, a kad se emocije probude glava se lako usija. Neka opšta mesta ostaju i dalje – smanjivanje administracije a povećanje broja zaposlenih ali onih koji svojim radom pune budžet, zatim smanjivanje državnog duga, investicije i uređenje javne scene, evropske integracije, održavanje dobrih odnosa sa susedima ali i svetskim silama. Neće biti lako, ali, iz ove kože se ne može. Izabrali smo teži put, ostali smo ovde, i sada možemo samo da vlastitim snagama uredimo živote tako da i oni koji su otišli požele da se vrate. Moguće je! Dobro jutro!
(Foto: neznase.ba, ilustracijKos)